FREE ZONE

GENERAL INFORMATION
  • The first plan of the Free Zone and Free Port in Bar dates from 1906.
    Free Port in Bar dates from 1906.
  • In 1909, the Minister of Finance
    Knjaževe Vlade donio je “Pravilnik za
    exploitation of the free port of
    njoj pridodate slobodne zone “
ESTABLISHMENT OF THE ZONE

The territory of the Free Zone of the Port of Bar in
the moment of establishment includes:

  • Space of “Port of Bar’’ JSC
  • Space of DP “Free customs zone Bar’’

2000. god. – Odluka Vlada Republike Crne Gore o davanju saglasnosti na osnivanje „Slobodne zone Luka Bar“ u Baru

Founders of the Free Zone:

  • Government of the Republic of Montenegro,
  • Municipal Assembly of Bar
  • “Port of Bar’’ JSC

2004. god. – Zakon o slobodnim zonama

2005. god. – Zakon o slobodnim zonama

FREE ZONE SPACE MANAGEMENT

The‘’Port of Bar’’ JSC is the authorized
operator of the Free zone:
- areas managed by the ‘’Port of Bar’’ JSC;
- areas managed by the“Port of Adria” JSC;
The total area of the territory of both companies on which it is possible to conduct business in the free zone regime is over 130 ha,
je moguće obavljati poslovanje u režimu
slobodne zone iznosi preko 130 ha,

  • Space in the Free Zone regime
  • Space fo Free Zone Development,
    currently outside the Free Zone regime
LEGISLATION

LAW ON FREE ZONES
(“Službeni list Republike Crne Gore”, br. 042/04, Službeni list Crne Gore”, br. 011/07, 076/08, 073/10, 040/11, 040/16)
CUSTOMS LAW
(“Službeni list Republike Crne Gore”, br. 007/02, 038/02, 072/02, 021/03, 031/03, 029/05, 066/06, Službeni list Crne Gore”, br. 021/08, 001/11, 039/11, 040/11, 028/12, 062/13, 071/17)
REGULATION FOR THE IMPLEMENTATION OF THE CUSTOMS LAW
(“Službeni list Republike Crne Gore”, br. 015/03, 081/06, Službeni list Crne Gore”, br. 038/08, 028/12, 011/16, 040/17,004/19)

Special purpose spatial plan for the coastal area of Montenegro adopted in 2018. provides the basis for the implementation of investment projects in the free zone of Luka Bar AD

GENERAL URBAN PARAMETERS:
OCCUPATION COEFFICIENT 0.5
CONSTRUCTION COEFFICIENT 2.5
MAXIMUM FLOORS P + 4

PLANNING LOCATIONS PRODUCTION TRADE AND BUSINESS SYSTEM
  • The production-trade and business system is located on the location of the former Customs Zone Bar between the roads III-III and IV-IV. The system covers an area of 9.3 ha.
  • 15 urban plots with an average area of 3,000 sqm.
Planske lokacije proizvodna zone - Bivše naselje Sokolana

Space for the development of the Free Zone Port of Bar located in the zone of the former settlement "Sokolana":

  • 16 urban plots with an average area of 4,200 sqm intended for the development of production activities.
  • The space is not infrastructurally equipped, but it can be easily connected to the port infrastructure
PLANNING DOCUMENTATION

Lučka zona obuhvata dvije cjeline. Prvu cjelinu čini postojeća akvatorija i teritorija Luke Bar sa lukobranima, operativnim obalama, gatovima, robnim terminalima, servisno-uslužnim i poslovnim sistemima. Ova cjelina zauzima površinu od 183,54 ha i isključivo je namijenjena za razvoj niza specijalizovanih robnih terminala. Pored robnih terminala, na ovom prostoru će se razvijati sistem za servisiranje i održavanje i centralni parking lučke zone, kao i podsistem namijenjen razvoju poslovnih, trgovčakih i proizvodnih aktivnosti koje su povezane sa uvozno izvoznim poslovima i zahtijevaju specifične procedure u pogledu carinjena, kontrole i dr. (režim rada Slobodne zone). Slobodna zona Luka Bar prema aktu o osnivanju zahvata prostor postojeće Luke Bar sa neposrednim zaleđem, prostor bivše Carinske zone i lokaciju specijalnih tereta na južnoj padini Volujice ukupne površine od 116,12 ha, od čega je 104,17 ha u režimu slobodne zone. Drugu cjelinu predstavlja prostor u uvali Bigovica namijenjen za razvoj Luke Bigovica, kao i cio prostor masiva južne padine brda Volujica. Korisna površina ove prostorne cjeline je 40,11 ha i predviđena je za razvoj terminala za tečne terete i operativno -manipulativnih površina buduće luke Bigovica. Lučka zona je namijenjena za razvoj robnih terminala usmjerenih na opslugu robnih i transportnih tokova koji su direktno vezani za pomorski transport i to: Ro-Ro terminal, terminal za robu široke potrošnje, terminal za komadne robe, kontejnerski terminal, drvni terminal, stočni terminal, terminal za žitarice, terminal za kontejnere i generalne terete, višenamjenski terminal za suve rasute i tečne terete (koji uključuje i pretovar i skladištenje prirodnog tečnog gasa, sirćetne kiseline i slično), terminal za tečne terete – Luka Bigovica i specijalne za specijalne terete na južnoj padini Volujice. Pored robnih terminala, u okviru lučke zone razvijaće se i proizvodno-trgovački i poslovni sistem namijenjen razvoju poslovnih, trgovčakih i proizvodnih aktivnosti koje su povezane sa uvozno-izvoznim poslovima i zahtijevaju specifične procedure u pogledu carinjenja i kontrole; sistem za servisiranje i održavanje; centralni parking lučke zone kao i drugi terminali i prateći sistemi u skladu sa Detaljnom razradom.

The production zone with a total area of 68.03 ha will be developed within two units. (1) The production zone in Polje (hinterland of the Port of Bar) with an area of 47.25 ha, is intended for the development of various programs for the production of final products, processing, finishing, assembly, which relate to industries that have no significant negative effects on the environment. textile, electronic, etc.). The first unit is the area in the hinterland of the current port zone, which is located between the roads IV-IV, 1-1, VII-VII and 3-3 (from the port zone to the railway facilities and the current bus and train station). This spatial unit is intended for the development of various programs: production of final products, processing, finishing, adaptation, installation, packaging, servicing and other activities related to various industries such as food, textile, electronic, leather, machinery and other environmentally friendly industries. . (2) The industrial zone on Volujica in the hinterland of the Port of Bigovica, with an area of about 20.78 ha, is intended for the development of production systems of ecologically less desirable industrial branches.

The trade zone, with a total area of 16.23 ha, is intended for the development of trading systems that will provide services to users in the area of Bar, the Montenegrin coast and in the wider gravitational area. Within this zone, systems of wholesale trade, retail trade and systems of other forms of trade will be built and developed. The area between JNA streets, 1-1 and IV-IV and the station group of railways is intended for the trade zone. The zone is facing the city across JNA Street and implies the transformation of the facilities of the so-called service zone into a trade zone. Within the trade zone, various forms of sales and distribution of goods on the domestic and international markets will be realized. The zone is very suitable for the development of trade, because on the one hand it leans on the port zone, production zone and Freight Transport Center, and on the other hand it has direct contact with the city, users and customers.

Obuhvata prostor u zoni željezničkih staničnih postrojenja (postojeća putnička stanica) i prostor između željezničkih ranžirnih grupa i proizvodne zone. Robno-transportni centar na prostoru od 73,22 ha (bez drumskog terminala od 16 ha koji je van granica Detaljne razrade), obuhvata niz funkcija i podsistema usmjerenih na opslugu robnih i transportnih tokova namijenjenih proizvodnoj i trgovačkoj zoni, kao i široj gravitacionoj zoni, a koji nijesu direktno vezani za pomorski transport i lučke sisteme na operativnoj obali. U okviru Robno-transportnog centra razviće se terminali i tehnologije intermodalnog željezničko-drumskog transporta, kao i logistički „outsourcing” sistem za djelatnosti u trgovačkoj i proizvodnoj zoni. Lokacijski položaj Robno-transportnog centra omogućava efikasno opsluživanje privrednih kapaciteta u budućim industrijskim zonama „Čeluga” i „Tomba”. Podsistemi Robno-transportnog centra biće smešteni u okviru prostorne cjeline kod postojeće željezničke stanice i železičkih ranžirnih grupa. Namijenjena je razvoju željezničko-drumskog terminala intermodalnog transporta, „outsourcing” sistema za trgovinu i proizvodnju — sistema specijalizovanih visokoregalnih skladišta, robne željezničke stanice, berze tereta i logistički informacioni sistem.

In the planned spatial structure of the industry, the Economic Zone Bar (EZB) has the greatest importance in terms of the volume of planned land, i.e. its planned segments and individual locations for small and medium enterprises within the dispersed locations. The economic zone is one of the basic elements of the existing and planned spatial structure of the economy and industry in the urban tissue Bar.It consists of the port zone - Free Zone of the Port of Bar, production zone (in Polje Bar and part of Volujica), trade zone and goodst transport center. In the following period, it is necessary to realize the future spatial organization, the level of equipment and arrangement of the zone, resolving property-legal relations, etc. by means of planning regulation measures. The zone has comparative advantages for intensive activation in the coming period: favorable position, vacant undeveloped and relatively well infrastructurally equipped areas, good transport links to the railway, highway, presence of customs service, possibility of connecting to future infrastructure networks, present port handling facilities, possibility formation of a mixed zone, etc. In order to increase energy efficiency in industry, it is necessary to provide a central heating system and connection to the planned gas network, as well as the implementation of environmental protection measures.
tkivu Bara. Sastoji se iz lučke zone – Slobodna zona Luka Bar, proizvodne zone (u Barskom polju i na dijelu Volujice), trgovačke zone i robno-transportnog centra. U narednom periodu, potrebno je mjerama planske regulacije realizovati buduću prostornu organizaciju, stepen opremljenosti i uređenosti zone, rješavanje imovinsko-pravnih odnosa i dr. Zona raspolaže komparativnim prednostima za intenzivno aktiviranje u narednom periodu: povoljan položaj, slobodne neizgrađene i relativno dobro infrastrukturno opremljene prostore, dobru saobraćajnu povezanost na željeznicu, magistralni put, prisustvo carinske službe, mogućnost povezivanja na buduće infrastrukturne mreže, prisutne lučko-pretovarne sadržaje, mogućnost formiranja mješovite zone i dr. Radi podizanja energetske efikasnosti u industriji, potrebno je obezbjeđenje centralizovanog sistema grijanja i priključak na planiranu gasovodnu mrežu, kao i sprovođenje mjera zaštite životne sredine.

PRAVNA REGULATIVA

Osnovni pravni akt koji reguliše rad u režimu slobodne zone je Zakon o slobodnim zonama. Njime su regulisani osnivanje i početak rada slobodne zone, upravljanje zonom, posebni uslovi (pogodnosti) obavljanja privrednih djelatnosti u slobodnim zonama, kao i uslovi za prestanak njihovog rada.

Carinski zakon Crne Gore reguliše određena pitanja carinskog postupka i nadzora nad ulaskom i izlaskom robe u zonu i iz nje.

Na osnovu ovlašćenja iz Carinskog zakona, Vlada je odredbama čl. 521-565 Uredbe za sprovođenje Carinskog zakona (“Službeni list Republike Crne Gore”, br.015/03 od 19.03.2003, 081/06 od 29.12.2006, Službeni list Crne Gore”, br. 038/08 od 20.06.2008, 028/12 od 05.06.2012, 011/16 od 18.02.2016, 040/17 od 27.06.2017) propisala način vođenja evidencije i sprovođenja mjera carinskog nadzora u zonama.

“Luka Bar” AD je, kao operator Zone, donijela Opšta pravila poslovanja u Slobodnoj zoni Luka Bar, shodno ovlašćenju iz Zakona o slobodnim zonama. Opšta pravila predstavljaju internu regulativu zone i čine sastavni dio svakog ugovora o obavljanju djelatnosti u Zoni koji Luka zaključi sa pojedinim korisnikom. Opštim pravilima se regulišu postupak i uslovi za zasnivanje i obavljanje djelatnosti, opšti uslovi korišćenja zemljišta i objekata i unutrašnji red u Slobodnoj zoni Luka Bar.

EN
Exit mobile version